• Fustis d.o.o., Okrugljak 10, Zagreb, Hrvatska, tel: +385 1 382 0123, gms: +385 99 547 1682, e- mail: info@fustis.hr

  • Fustis d.o.o., Okrugljak 10, Zagreb, Hrvatska, tel: +385 1 382 0123, gms: +385 99 547 1682, e- mail: info@fustis.hr

  • Fustis d.o.o., Okrugljak 10, Zagreb, Hrvatska, tel: +385 1 382 0123, gms: +385 99 547 1682, e- mail: info@fustis.hr

  • Fustis d.o.o., Okrugljak 10, Zagreb, Hrvatska, tel: +385 1 382 0123, gms: +385 99 547 1682, e- mail: info@fustis.hr

  • Fustis d.o.o., Okrugljak 10, Zagreb, Hrvatska, tel: +385 1 382 0123, gms: +385 99 547 1682, e- mail: info@fustis.hr

  • Fustis d.o.o., Okrugljak 10, Zagreb, Hrvatska, tel: +385 1 382 0123, gms: +385 99 547 1682, e- mail: info@fustis.hr


Krpe oksalne kiseline su izuzetnan varocidni preparat

Biorazgradivi celulozni listovi natopljeni otopinom oksalne kiseline u glicerolu su preparat za cjelogodišnji tretman protiv varoe.

ViŠe

Hladno valjane radiličke i trutovske satne osnove

Upotreba trutovske osnove i saća je noviji pristup biološkoj borbi protiv varoe a daleko je efikasniji od svih konvencionalnog akarcida.

 

Profesionalna higijenska pojilica za pčele

Pojilice za pčele bi trebale biti neizostavna oprema pčelinjaka. Naše pojilice su robusne i trajne te imaju višegodišnju garanciju.

ViŠe


Vosak, hladno valjane satne osnove, trutovske satne osnove

Što je vosak? Vosak je kompleksna tvorevina pčela čiji sastav, kakvoća i mehanička svojstva ovise o mnogim teško mjerljivim parametrima i korelacijama. Kao što je svima poznato, mladi vosak je mliječno bijele boje. Stariji vosak je žute do tamnosmeđe boje nastale usred raznih onečišćenja tijekom eksploatacije u pčelinjoj zajednici. Vosak ima kristaličnu strukturu koja se starenjem mijenja a istodobno mu se povećava tvrdoća i elastičnost. Kvaliteta voska ovisi i o vrsti pčela, staništu, vegetaciji s koje pčele sabiru pelud itd. Mehaničke i toplotne osobine su mu različite pa čak i talište varira od 60 do 70˚C iako je najčešće 60 – 64˚C. Drugim riječima, ne postoje dva jednaka voska i teško je definirati jedinstvene parametre koji bi mu odredili kakvoću. Tvrdnje pojedinih prerađivača da mogu prepoznati čisti pčelinji vosak vizualno, taktilno, topljenjem, dekantiranjem, potapanjem u vodu ili neki drugi medij su neistinite, spadaju u područje mitova i lako obmane nevještog korisnika – kupca. Nekim analitičkim metodama moguće je u uzorku precizno detektirati prisutna onečišćenja (lojeve, parafine, biljne voskove) kojima se patvori prirodni pčelinji vosak. Jedna od tih metoda je infracrvena spektroskopija (IR) kojom se može odrediti vrsta i udio neke od rečenih tvari u patvorenom vosku.

 

Postoje dvije tehnologije prerade voska u satne osnove, toplo i hladno valjanje. Hladno valjanje je tehnološki zahtjevnije a kvalitativno daleko superiornije. Najprije se iz tekućeg voska izvlači voštana traka koja se prolaskom kroz glatke valjke formira na debljinu od 2 - 3 mm i namata na kolut. Kolutovi voštane trake se u drugom postupku provlače kroz gravirne valjke koji obostrano utiskuju naizgled heksagonalne početke radiličnih ćelija koje pčele u košnicama produbljuju, odnosno izvlače na željenu dubinu. Broj utisnutih ćelija može varirati ali je najučestaliji europski standard od oko 800 ćelija po dm2, brojeno obostrano, što odgovara širini radiličke stanice od 5,4 mm. Moguće je instalirati i gravirne valjke s drugim mjerama (od 4,8 do 5,6 mm) ali je o tome bolje ne pričati da ne unosimo nesporazume u ionako kaotičnu temu. Kvaliteta opisanog postupka leži u činjenici da je vosak prolaskom kroz glatke valjke izložen izuzetnom tlaku zbog čega mu se „skraćuju“ molekularne veze, zbija se, struktura se progušćuje a posljedično mu se poboljšavaju mehanička i toplotna svojstva. Naknadnim prolaskom kroz gravirane valjke dodatno se izlaže pritiscima koji multipliciraju rečena svojstva. (Opisano je karakteristično i za druge materijale i postupke npr: hladno valjane limove a sličan se efekt dobiva i kovanjem metala). Svakako treba napomenuti da se mehanička svojstva satnih osnova poboljšavaju skladištenjem, odležavanjem nekoliko mjeseci prije upotrebe. Postupak se zove „starenje“ a osim za vosak, karakterističan je i za druge metale i nemetale koji trebaju poslije obrade odstajati, mirovati prije zahtjevne upotreba, da bi ispoljili vrhunska svojstva („starenje“ je niz autonomnih kemijskih reakcija i fizičkih procesa u interakciji s okolinom, unutar materijala).

 

Uvođenje pokretnog saća u košnice je najveća prekretnica u radu s pčelama i upravljanju pčelinjom zajednicom. Izrada i primjena graviranih satnih osnova s radiličkim saćem je drugi veliki korak u gospodarenju i kontroli pčelinjeg gnijezda a ujedno je početak modernog pčelarenja. Uvođenje trutovske satne osnove u redovnu praksu je naredni veliki korak koji može riješiti problem kontrole (dijagnosticiranja) i suzbijanja varoe kao današnjih dominantnih problema pčelarstva. Odlične rezultate znanih nam bioloških metoda trutovske satne osnove mogu značajno poboljšati, unaprijediti i pojednostaviti.